Balkon pun neba
na sunčanoj strani
dočekuješ more
raširenih škura
i znaš da tu negdje
gdje oblaci se roje
jedna veranda
blista zbog tebe
s rukom u lozi
krili se nad vrtom
gdje palma snuje
datulje u sebi
jesi li sretna
na trenutak svoja,
u pijesku plaže
gdje vali zapisuju
stihove o tebi
otisnula je bura
zagrebačko podne
i blijedi trag
neprospavanih noći
u miru šušnja
poneke masline
kupači otkrivaju hrabrost
prkoseći struji Mediterana
a veranda blista
na sunčanoj strani
balkon pun neba
Divna razmiče škure
i ne vidi roj oblaka
čuje srce verande
i šum palme što se budi
u večernjem polijevanju
dočekuješ more
vječitog putnika
što na proputovanju
ostavlja zlatne darove odsjaja
u stihovima vala
samo se opusti
maslina poji dušu
brišući tvoj nemir…
Rab, 25.6.2009.
Nema komentara:
Objavi komentar