Jutro

Jutro klizi

niz zamagljeno

staklo,

sunčano je,

na raskrižju

sjene plešu

pod nogama

djevojčica,

grad udiše

pjesmu s

Medvednice,

stolovi

na terasi kafića

sneno

žmirkaju...

moj san,

na poleđini

dana,

plovi

zaboravljenim

morem,

tek

val sjete

razbudi me

svojom tišinom,

radio šuti,

prerano je

za pjesmu

cvrčaka,

gledam,

znam,

danas nema

razloga

za

kišu...

Zagreb,      20.2.2014.

Zagrljaj vremena

Noćas sam

vjetar

u srcu vrištine,

korijen smilja

u kosi otoka,

noćas sam

glas probuđene

loze,

odlomljen kamen

suhozida,

noćas sam

kraj na vezu

osamljene brodice,

zagrljaj

vremena

što donosi

san

osušenoj smokvi...

Zagreb,           15.2.2015.

Snjegović

Ej, ti si moj nasmijani snjegović,

zadrži taj pogled zaljubljenog bića,

i taj tvoj slatki narančasti nosić,

iznad tri dimnjačareva gumbića.

Mila, ti se udaješ za hladnoću,

a tvoje toplo srce budi proljeće,

te usne slatke po sušenom voću,

na uzdah sjete lik mi dolijeće.

U pahuljama rađaš moju sreću,

tvom trbuščiću odoljeti neću,

pamuk cvjeta na dlanu tihe noći.

Zvon se čuje kroz te snježne daljine,

a mnome tutnje niz grudi lavine,

podnevnim suncem zaborav će doći.

Zagreb, 10.2.2015.