Country za doručak
ispolirana ''Baja Oklahoma''
vraća me u vrijeme pubertetskog
kantautorstva ...mislio sam da ću
jednom gospodariti Nashvilleom
sa šeširom velikog oboda
pečena rebarca, pivo i žene u
čizmama
zamijenjene za metalni okvir na
krevetu
ne, to nikad nisam bio ja
s ponosom u zvuku gitare i nizom
obeščašćenih ljepotica u kratkim
suknjama
moj country zapeo je na poljima
kukuruza
kroz koje neumorno vesla Đole
probudiš se svjestan da za neki
bar
trebaš daleko više od
profesionalne trzalice,
srećom, tebi mogu pjevušiti
potiho
bez straha da će neka boca
završiti na
željeznoj mreži, ne, ti poput
djevojčice
prekriješ rukom usta i smiješ se
tako skrivena
iako imaš prekrasne zube o kojima
bi netko
zasigurno ispjevao dobar hit uz
gitaru
sinoć sam blještao uz božićne
ukrase
grad je imao okus kuhanog vina
ljudi su bili neobjašnjivo sretni
a ja, zastao sam kraj bora s
umjetnim snijegom
gledao u taj šušur i gubio
ograničenost perspektive
neka manekenka ponudila mi je
masažu s nekim
proizvodom kojeg nitko ne želi
kupiti
odmah sam zamislio tvoje ruke na
mom ramenu
i bilo mi je toplo kao na
proljetnom suncu
izliječen mislima izašao sam na
hladnoću
na Cvjetnom – Angel of Harlem
ulični bend rastura uz violončelo
kod tebe, četiri je ujutro,
spavaš i ne sjećaš se
snova i mog poljupca dok se
namještaš
u položaj fetusa...
Zagreb,
23.12.2012.
Nema komentara:
Objavi komentar