Utopljenik

Na površini tvog oceana,
krstarim mislima...
gdje je kopno, na kojem su obale,
gdje sniva, ljubav nasukana,
na tvoje grudi?

Bestežinska,
moja duša
brodolomac od svile,
upija oceane.
Ako daruješ sunce,
bezbolno i nježno,
toplinom samoće,
ispunit ćeš mi misli,
i topit ćemo krila,
zvjezdanom kišom,
i biti mahovinom
pod drvom sudbine.

Ako tvoje obale,
zauvijek skriju,
ljubav u školjku vječnosti,
dopusti da val oceana,
oplahuje tvoje grudi,
do kojih utopljenik,
nikad doplivati neće...

Zagreb, 29.1.2010.